povredu patenta    Sigurno ste mnogo puta u novinama ili internetskim člancima naišli na naslove poput:“IBM optužio Twitter za povredu patenta“, Samsung Electronics Company tuži kineskog proizvođača pametnih telefona Huawei zbog navodne povrede šest patenata“, „Apple tuži Samsung zbog povrede patenta“  i sl. Ali, osim što je očito da se netko poslužio tuđim intelektualnim vlasništvom, jeste li se ikad zapitali što to konkretno znači za jednu i drugu stranu i koje će posljedice radi toga snositi?

Primjerice, Apple je od Samsunga tražio otprilike 1.3 milijarde američkih dolara odštete za povredu patenta, a Twitter je bio prisiljen potpisati skupe licenčne ugovore ili prestati s korištenjem IBM-ovih patenata. Prema istraživanju Sveučilišta u Bostonu u Sjedinjenim Američkim Državama je u 2015. godini prosječna vrijednost tužbi zbog povrede patentnih prava iznosila 122 milijuna dolara, a prosječni dosuđeni iznos odštete preko 20.4 milijuna dolara za svaku povredu patenta. Sve to nedvojbeno upućuje na zaključak da su prava intelektualnog vlasništva često najvrednija imovina tvrtke pa je njihovim nositeljima itekako u interesu spriječiti svako neovlašteno korištenje.

Parnice za povredu patenta u Hrvatskoj

Iako u Hrvatskoj višemilijunske parnice za povredu patenta predstavljaju izuzetak, a ne pravilo, hrvatsko zakonodavstvo također predviđa višestruke mogućnosti zaštite koje su propisane Zakonom o patentu, a djelomično i Kaznenim zakonom. U odnosu na parnične postupke, na tužitelju je da odabere za koji će se oblik naknade štete odlučiti: da li će to biti traženje odštete zbog gubitka koji je sam pretrpio zbog povrede ili pak iznos koristi koji je protustrana stekla zloupotrebom njegovih prava. Bez obzira koju opciju tužitelj odabrao, radi se o složenim sudskim postupcima za koje je preporučljivo potražiti pomoć profesionalnih zastupnika.

Kaznena odgovornost za povredu patenta

Što se pak tiče kaznenopravne zaštite, 2009. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 290 prijava protiv kaznenih djela povrede prava intelektualnog vlasništva, već 2013. godine ta je brojka pala za više od 60% te je iznosila 107 kaznenih prijava, dok je prema podacima Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo 2016. godine zabilježeno tek 8 kaznenih prijava. Iako se možda čini da je uzrok ovakvom padu povećana svijest građana o postojanju i poštivanju prava intelektualnog vlasništva, stvarni razlog može se pripisati isključivo kaznenopravnim promjenama.